Odu Ifa Ògbè Ogúndá

Gbengbelekú je divinirao gdje god je htio, on je bio taj koji je divinirao Igúnu¹, Eledunmareovom prvorođencu, onog dana kada se razbolio i jedina briga njegova oca bila je da ga izliječi.

¹Igún, ime protagonista, što znaći jastreb, ptica ujeda.

Igún, prvorođenac Eledunmarea, je Agọ̀tún, Onaj koji kišu pretvara u izvor bogatstva. Eledunmare je učinio sve što je bilo u njegovoj moći za svog sina, ali bezuspješno. Iscrpljen, otvorio mu je vrata ajea da bi tamo otišao živjeti.

Tótó Ìbarà je bio taj koji je divinirao Orunmili, kada se je ovaj žalio zbog nedostatka sreće u svom životu. Otišao je na duhovno usmjerenje kod svog svećenika, kako bi saznao hoće li imati dovoljno novca za ostvarivanje doma i podizanje svoje djece.

To je bio razlog zašto je otišao na duhovno usmjerenje s Ifa. Od svojih svećenika dobio je duhovno usmjerenje da izvede ebo s pet kokoši. Ako pet dana neprekidno bude izvodio ebo, petog dana će mu u ruke doći svo željeno bogatstvo.

Svom Ẹlẹ́dàáju je morao žrtvovati kokoši, svaku pojedinačno, svaki dan i sve do ispunjenja petog dana. Morao je svakoj žrtvovanoj životinji izvaditi utrobu, staviti je u kalabaš, preliti crvenim palminim uljem i odnijeti na raskrižje. Meso je mogao jesti sam ili s članovima svoje obitelji. Na putu do raskrižja, gdje je nosio daritvu, Orunmila je morao glasno i ujednačeno pjevati: “Da bi sreća došla k meni! Da bi sreća došla k meni!” Ovaj obred morao je ponavljati pet dana.

Orunmila je postupio u skladu s primljenim duhovnim uputama i tako počeo izvoditi ebo. Žrtvovao je kokoši i njihovu utrobu prelivenu crvenim palminim uljem odnio na raskrižje. Tamo je stavio daritvu na zemlju i molio se da mu dođe sreća.

Nasuprot raskrižja gdje je Orunmila donosio daritve, rasla je šuma u kojoj je živio Igún, sin Eledunmarea. I svaki put kad je Orunmila ostavio ebo na raskrižju i otišao, Igún se dovukao i pojeo ga.

Igún, Eledunmareov sin, imao je pet bolesti: bolest glave, ruku i prsa, grbu na leđima i hrome noge.

Prvog dana, kada je Igún pojeo Orunmilovu daritvu, ustanovio je na svoje veliko iznenađenje, da je ozdravio od bolesti glave. Sljedećeg dana, Orunmila je ponovio obred i ponovo odnio ebo na raskrižje, ne znajući da je netko pojeo njegovu daritvu. Čim je Orunmila otišao, Igún se ponovno pojavio, pojeo daritvu, a njegove ruke, koje prije nije mogao ispružiti, sada je s lakoćom istegao. Trećeg dana, Orunmila je nastavio proces i odnio novu daritvu na raskrižje. Tek što je spustio ebo, Igún je dopuzao, pojeo ga, a oteklina na njegovim prsima je splasnula. Četvrtog dana, Orunmila je odnio svoj ebo na raskrižje, pjevajući: “Neka mi sreća dođe! Neka mi sreća dođe!” Čim ga je položio na tlo, Igún se ponovno pojavio i pojeo ga. Grba koju je imao na leđima odmah je nestala. Petog dana, Orunmila je odnio svoju daritvu na raskrižje kako bi zaključio obrede.

Putem je pjevao isti napjev kao i prethodnih dana. Čim je spustio ebo na tlo, Igún se pojavio i pojeo ga. Ujutro šestog dana njegove hrome noge povratile su vitalnost, hodao je bez ikakvih poteškoća i od tada je šetao posvuda. I tako je Igún bio izliječen od svih svojih bolesti.

Uzbuđen događajima, Igún je ustao i otišao u orun kako bi se sastao s Eledunmareom. On je odmah shvatio da mu je sin zdrav i upitao ga tko ga je izliječio.

Igún je Eledunmareu ispričao sve što mu se dogodilo. Rekao mu je da je Orunmila bio taj koji je donosio daritve i dodao da je uvijek pjevao isti refren dok je to činio: “Neka mi sreća dođe! Neka mi sreća dođe!”

Eledunmare mu je rekao da će ovog čovjeka obdariti bogatstvom. Uzeo je četiri àdoa² i predao ih Igúnu da ih odnese Orunmili u aje. To su bili àdoi prosperiteta (bogatstva, novca), plodnosti, dugovječnosti i strpljivosti.

²Àdo, izraz, koji znači poklon, dar, milost.

Igún je rekao Eledunmareu da ne zna doći do Orunmilovog doma, ali ga je otac uputio, rekavši da čim stigne u aje, pita ljude i oni će mu pokazati put. Prije nego što je Igún napustio orun, Eledunmare mu je rekao da Orunmila može izabrati samo jednog od četiri àdoa, a on mu mora vratiti ostala tri.

Igún se vratio u aje s četiri àdoa i otišao ravno do Orunmila da mu ih pokaže. Orunmila je bio vrlo iznenađen.

Zbunjen i u nedoumici oko najboljeg mogućeg izbora, naredio je da pozovu njegove sinove kako bi od njih zatražio savjet koji od àdoa da izabere. Savjetovali su mu da odabere àdo dugovječnosti kako bi još dugo živio.

Orunmila je tada pozvao svoje žene da posluša njihov savjet i one su mu savjetovale da se odluči za àdo plodnosti kako bi mogli imati još mnogo više djece.

Orunmila je pozvao svoju braću da ga posavjetuju u odluci pri izboru jednog àdoa, a oni su mu rekli da izabere àdo blagostanja kako bi mogli imati puno bogatstva i novca.

Zatim je Orunmila dao pozvati svog najboljeg prijatelja. Bio je to Ešu. Kada je Ešu došao Orunmili, ispričao mu je sve što se dogodilo i pitao ga za savjet oko izbora. Ešu, pametan čovjek, postavio je Orunmili sljedeća pitanja:
– Koji àdo su ti sinovi savjetovali?
Orunmila je odgovorio:
– Àdo dugovječnosti.

Ešu mu je rekao da ne izabere taj àdo, jer ne postoji čovjek koji može pobijediti smrt, podsjetivši ga da će, čak i ako živi toliko dugo, jednog dana sigurno umrijeti.

Zatim je upitao Ešu:
– Koji àdo su ti žene savjetovale?
Orunmila je odgovorio:
– Àdo plodnosti.

Ešu mu je savjetovao da ne bira ovaj àdo, jer je Orunmila već imao djecu. Ponovo ga je pitao:
– A tvoja braća? Koji àdo su ti savjetovali?
A Orunmila je odgovorio:
– Àdo blagostanja.

Ešu mu je savjetovao da ne bira taj àdo, jer ako je bogat, morat će platiti siromaštvo cijele obitelji. I dodao da ako njegova braća žele biti bogati, neka idu raditi.

Orunmila je zatim upitao Ešua koji bi àdo trebao odabrati. A Ešu mu je rekao da izabere àdo strpljivosti, jer ga je vlastita nedostatna strpljivost ometala u postizanju onoga što je želio. Ako Orunmila doista bude slijedio ovaj savjet i izabere àdo strpljenja, svi ostali àdoi također će mu pripasti. Orunmila je prihvatio Ešuov savjet. Izabrao je àdo strpljenja i vratio ostala tri Igúnu.

Njegovom izboru nisu se obradovali ni Orunmilovi sinovi, ni njegove žene, ni njegova braća.

Igún je s preostalim trima àdoima krenuo natrag u Orun da ih vrati Eledunmareu. No, uskoro na putu natrag, àdo bogatstva ga je pitao:

– A gdje je Strpljivost?

Igún mu je rekao da je ostala kod Orunmile.

Bogatstvo mu je tada reklo da će se vratiti tamo gdje je Strpljenje, jer ono postoji samo tamo gdje je Strpljenje. Igún mu je rekao da je to neprihvatljivo i da se bogatstvo mora vratiti s njim u orun. Bogatstvo je ustrajalo na tome da postoji samo tamo gdje je Strpljenje i stoga nije imalo razloga vraćati se u orun. Uskoro je nestao iz Igúnove ruke i pridružio se Strpljivosti u Orunmilinom domu.

Plodnost je također pitala Igúna za Strpljivost i on joj je rekao da je u Orunmilovom domu. Plodnost mu je rekla da postoji samo tamo gdje postoji Strpljivost. Ustala je i ubrzo otišla do Strpljivosti u Orunmilinom domu.

Dugovječnost je također upitala Igúna gdje je Strpljenje. Rekao joj je da je u Orunmilovom domu. I Dugovječnost je isto tako otišla k Strpljivosti.

Kad je Igún stigao u orun, Eledunmare ga je upitao gdje su preostala tri àdoa. Uzvratio je da se vratio kako bi mu rekao da svi željeli ostati u Orunmilovom domu, sa Strpljivošću. I da se upravo spremao vratiti u aje, pronaći ih i vratiti u orun. Eledunmare mu je rekao da to ne treba činiti, jer uistinu svi àdoi pripadaju onome tko je izabrao Strpljivost. Onaj tko je strpljiv imat će Dugovječnost i Plodnost: bit će plodan i dobro će živjeti s onim što stvori. Imat će i Blagostanje.

Orunmili je sve išlo dobro i s tim darovima postao je kralj Kétua. Bio je plodan i dugo je živio s àdoima. Imao je toliko bogatstvo da je gradio kuće po cijelom svijetu.

Zadovoljan svojim postignućima, jahao je konja i pjevao: “Dobio sam àdo blagostanja, dobio sam àdo plodnosti, dobio sam àdo dugovječnosti i dobio sam àdo strpljenja”. Plesao je i veselio se. Slavio je svoje svećenike i također je slavio Ešua, svog prijatelja.

Izvor: SÀLÁMÌ, S. i RIBEIRO, I.: Ešu in ureditev univerzuma. Podčetrtek, Duhovna skupnost oriš – energij narave, 2015.
Prijevod na hrvatski jezik: Melita Jušić